Jedan od vodećih savremenih španskih intelektualaca Hose Antonio Marina (1939) svoju prvu knjigu Pohvala i pobijanje dovitljivosti objavio je u prvoj polovini devedesetih kada mu je bilo pedeset tri godine, i odmah skrenuo pažnju na sebe kao autora koji, na Huserlovom tragu, integrišući znanja različitih nauka, na originalan, duhovit, pristupačan i naučno utemeljen način promišlja fenomene savremenog sveta i probleme današnjeg čoveka. U ovoj knjizi on nudi inovativnu teoriju inteligencije koja objedinjuje rezultate različitih kognitivnih nauka: neurologije, veštačke inteligencije, psiholingvistike, kognitivne psihologije, ? lozo? je. Da bi primenio svoju teoriju o inteligenciji, primećuje Gordana Ćirjanić u pogovoru knjizi, Marina koristi sablažnjivo raznorodne primere, ““sportsku kreativnost” i ““umetničku kreativnost” – Majkl Džordan u košarci, Džek Niklaus u golfu, Markes ili Rilke u književnosti ilustruju zapanjujuću eksibilnost ljudske inteligencije. Nalazeći potporu za svoju analizu u svedočanstvima mnogih umetnika, Tomasa Mana, Valerija, Žilijena Grina, Henrija Džejmsa, Monea, Pikasa ili Van Goga, autor odbacuje Inspiraciju ili Muze, da bi u središte kreativnog procesa postavio svojstva ljudske inteligencije – čoveka. Krećući od neurologije, on stiže do etike, ističući, kao vrhunsko svojstvo inteligencije, njenu sposobnost da kreira ciljeve, a kao vrhunski cilj – dostojanstvo. ““Poput najvećih španskih filozofa, kao što su Grasijan, Unamuno ili Ortega, Hose Antonio Marina nudi vitalistički pogled na svet, ne zapadajući pritom u porok optimizma”, kaže Ćirjanićeva. ““Njegova teorija je poziv za izlaženjeiz duhovne lenjosti i učmalosti, poziv na inteligentno korišćenje slobode koja je i sama produkt inteligencije, poziv na odgovornost – pre svega prema sebi, a samim tim i drugima, prema Svetu, prema Planeti.”
Jedan od vodećih savremenih španskih intelektualaca Hose Antonio Marina (1939) svoju prvu knjigu Pohvala i pobijanje dovitljivosti objavio je u prvoj polovini devedesetih kada mu je bilo pedeset tri godine, i odmah skrenuo pažnju na sebe kao autora koji, na Huserlovom tragu, integrišući znanja različitih nauka, na originalan, duhovit, pristupačan i naučno utemeljen način promišlja fenomene savremenog sveta i probleme današnjeg čoveka. U ovoj knjizi on nudi inovativnu teoriju inteligencije koja objedinjuje rezultate različitih kognitivnih nauka: neurologije, veštačke inteligencije, psiholingvistike, kognitivne psihologije, ? lozo? je. Da bi primenio svoju teoriju o inteligenciji, primećuje Gordana Ćirjanić u pogovoru knjizi, Marina koristi sablažnjivo raznorodne primere, ““sportsku kreativnost” i ““umetničku kreativnost” – Majkl Džordan u košarci, Džek Niklaus u golfu, Markes ili Rilke u književnosti ilustruju zapanjujuću eksibilnost ljudske inteligencije. Nalazeći potporu za svoju analizu u svedočanstvima mnogih umetnika, Tomasa Mana, Valerija, Žilijena Grina, Henrija Džejmsa, Monea, Pikasa ili Van Goga, autor odbacuje Inspiraciju ili Muze, da bi u središte kreativnog procesa postavio svojstva ljudske inteligencije – čoveka. Krećući od neurologije, on stiže do etike, ističući, kao vrhunsko svojstvo inteligencije, njenu sposobnost da kreira ciljeve, a kao vrhunski cilj – dostojanstvo. ““Poput najvećih španskih filozofa, kao što su Grasijan, Unamuno ili Ortega, Hose Antonio Marina nudi vitalistički pogled na svet, ne zapadajući pritom u porok optimizma”, kaže Ćirjanićeva. ““Njegova teorija je poziv za izlaženjeiz duhovne lenjosti i učmalosti, poziv na inteligentno korišćenje slobode koja je i sama produkt inteligencije, poziv na odgovornost – pre svega prema sebi, a samim tim i drugima, prema Svetu, prema Planeti.”
Za vreme korišćenja bilo koje stranice na veb-sajtu ananas.rs, kompanija Ananas može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj, putem "kolačića" (eng. "cookies").