Srbi na teritoriji Vojvodine Kranjske i pograničnih krajina u drugoj polovini 17. veka
Brend:Talija izdavaštvo
Prodavac:DELFI KNJIŽARE
990RSD
Ananas. Broj 1 e-trgovac u Srbiji.
Najbolji odnos cene i kvaliteta za 2025/2026 od strane ICERITAS.
Predgovor drugom izdanju iz 2008-e godine
Značaj Božanovićevog prevoda o Slavi Vojvodine Kranjske za današnje doba
Baveći se Srbima u rasijanju, kroz razne periode istorije, saznajemo o njihovom načinu života, običajima, o tome kako su se uklapali u sredinu, kakav im je bio društveni položaj, ili koliko im je vjersko obilježje bilo pečat u sredini u kojoj su živjeli.
Andrej Božaanović se dugo godina bavio proučavanjem stare rukopisne građe, pisane na Staronjemačkom jeziku, o Srbima u Sloveniji. Rascjepom Jugoslavije neminovno su izgubljene neke dotadašnje veze, koje bi, svakako, istražiteljima pomogle da lakše dođu do nekih podatakaiz istorije, etnografije i poznavanja cekvenih pitanja. Božanović je zaobilaznim putem došao do imena značajnog slovenačkog naučnika, istoričara, etnologa, tipografa, geografa, kartografa, Janeza Vajkarda Valvazora, najznačajnijeg baroknog pregaoca tadašnje Kranjske, u periodu druge polovine 17. vijeka. Zapravo je čudno kako mi na ovim prostorima i ranija nismo čuli za Vajkardovo ime i njegova značajna tadašnja dostignuća, naravno, izvan akademskog nivoa znanja. Utoliko je dostojniji pažnje javnosti veliki uloženi rad i entuzijazam Andreja Božanovića, za saznavanje neke, velom tajne, prikrivene istorije Srba u Kranjskoj. Božanović se nije zadovoljio samo pukim prevođenjem Vajkardovog djela već se potrudio da obradi mnoge nejasne činjenice, slike, odnosno, crteže, kao i prije toga vremena, zabilježene u značajnom Vajkardovom djelu o Kranjskoj.
Značaj Božanovićevog prevoda o Slavi Vojvodine Kranjske za današnje doba
Baveći se Srbima u rasijanju, kroz razne periode istorije, saznajemo o njihovom načinu života, običajima, o tome kako su se uklapali u sredinu, kakav im je bio društveni položaj, ili koliko im je vjersko obilježje bilo pečat u sredini u kojoj su živjeli.
Andrej Božaanović se dugo godina bavio proučavanjem stare rukopisne građe, pisane na Staronjemačkom jeziku, o Srbima u Sloveniji. Rascjepom Jugoslavije neminovno su izgubljene neke dotadašnje veze, koje bi, svakako, istražiteljima pomogle da lakše dođu do nekih podatakaiz istorije, etnografije i poznavanja cekvenih pitanja. Božanović je zaobilaznim putem došao do imena značajnog slovenačkog naučnika, istoričara, etnologa, tipografa, geografa, kartografa, Janeza Vajkarda Valvazora, najznačajnijeg baroknog pregaoca tadašnje Kranjske, u periodu druge polovine 17. vijeka. Zapravo je čudno kako mi na ovim prostorima i ranija nismo čuli za Vajkardovo ime i njegova značajna tadašnja dostignuća, naravno, izvan akademskog nivoa znanja. Utoliko je dostojniji pažnje javnosti veliki uloženi rad i entuzijazam Andreja Božanovića, za saznavanje neke, velom tajne, prikrivene istorije Srba u Kranjskoj. Božanović se nije zadovoljio samo pukim prevođenjem Vajkardovog djela već se potrudio da obradi mnoge nejasne činjenice, slike, odnosno, crteže, kao i prije toga vremena, zabilježene u značajnom Vajkardovom djelu o Kranjskoj.
