Sportski gen

NAUKA O IZVANREDNIM SPORTSKIM DOSTIGNUĆIMA!

„U srednjoj školi sam se pitao da li možda Amerikanci poreklom sa Jamajske koji su naš trkački tim učinili tako uspešnim imaju neki poseban gen sa svog malog ostrva. Na studijama sam trčao s Kenijcima i pitao da li su geni za izdržljivost možda doputovali s njima iz istočne Afrike.

Istovremeno sam počeo da primećujem da petorica trkača u mom timu mogu zajedno da treniraju, rame uz rame, dan za danom i bez obzira na to da postanu petorica potpuno različitih trkača. Kako je to moguće?”

Prirodni talenti. Ili možda nisu?

Ta rasprava je jednako stara kao i takmičenja. Da li su zvezde poput Usaina Bolta, Michaela Phelpsa i Serene Williams genetski čudaci poslati na Zemlju da dominiraju u svojim sportovima? Ili su oni samo normalni ljudi koji su nadmašili svoja biološka ograničenja čistom snagom volje i opsesivnim treniranjem? Istina je mnogo zapetljanija od jednostavne dihotomije prirode i odrastanja. U deceniji nakon sekvencovanja ljudskog genoma naučnici su počeli da otkrivaju kako veza između biološke nadarenosti i okruženja u kome takmičar trenira utiče na sportsko umeće. Sportski naučnicu su polako zašli u doba modernog genetskog istraživanja.

U knjizi Sportski gen se kolumnista časopisa Sports Illustrated David Epstein uhvatio u koštac s velikom debatom o prirodi i vaspitanju i koliko daleko je nauka došla u rešavanju te zagonetke. On istražuje takozvano pravilo 10.000 sati kako bi otkrio da li je strogo i redovno vežbanje od vrlo ranog doba jedini put u sportsku izvrsnost. Na svom putu Epstein raspršuje mnoga naša shvatanja o tome zašto su vrhunski sportisti tako izvrsni. Pokazuje zašto neke osobine za koje pretpostavljamo da su urođene, poput munjevito brzih reakcija udaraca u bejzbolu, to zapravo nisu, kao i zašto druge osobine za koje pretpostavljamo da su voljne, kao što je volja sportiste za treniranjem, zapravo možda imaju važne genetske elemente.

On takođe istražuje kontroverzna pitanja:

• Da li su crni sportisti genetski predodređeni za dominaciju trčanjem i na kratke i na duge staze i postoje li sposobnosti na koje utiče afrički region?
• Postoje li genetski razlozi za odvajanje sportista od sportistkinja u sportskim takmičenjima?
• Da li trebamo da testiramo gene male dece kako bismo utvrdili da li im je suđen sportski uspeh?
• Može li se genetskim testiranjem utvrditi kome preti rizik od povrede, oštećenja mozga ili čak smrti na terenu?

Svojim terenskim izveštavanjem iz krajeva ispod ekvatora i iznad arktičkog kruga, razgovorima s vodećim naučnicima i olimpijskim prvacima i intervjuima sa sportistima koji imaju retke genetske mutacije ili fizičke osobine, Epstein nas tera da ponovo razmislimo o samoj prirodi sportskog umeća.


Kratak sadržaj

U potrazi za sportskim genom
Kad te porazi cura bacanjem ispod ruke
Priča o dva skakaca uvis
Vid profesionalnih bejzbolaša i najbolji uzorak djece sportaša svih vremena
Zašto muškarci imaju bradavice
Talentiranost za poboljšanje treniranjem
Superbeba, hrtovi „nalik na buldoga” i sposobnost poboljšanja mišica treniranjem
Teorija velikog praska tjelesnih tipova
Vitruvijev igrac NBA lige
Svi smo mi crnci (na neki način)
Teorija o ratniku-robu jamajačkog sprinta
Malarija i mišićna vlakna
Može li svaki Kenijac trčati?
Najveće slučajno (visinsko) probiranje talenata na svijetu
Vučni psi, ultramaratonci i geni za lijenost
Gen slomljenog srca
Mutacija za zlatnu medalju


DAVID EPSTEIN je nagrađivani sportski novinar časopisa Sports Illustrated, za koji piše o sportskoj nauci, medicini i olimpijskim sportovima. Njegovi istraživački članci su među najčitanijim člancima toga časopisa. Kao vrsni trkač, bio je član atletskog tima Univerziteta u Columbiji i dobitnik je nagrade All-East. Magistrirao je nauku o životnoj sredini. Živi u Brooklynu.