U ovoj knjizi objavljene su priče Šinjel, Nevski prospekt, Nos, Portret, Kočije, Ludakovi zapisi i Rim. Sve ove priče, od kojih su Nevski prospekt, Portret i Ludakovi zapisi prvi put objavljeni u zbirci Arabeske 1835, Nos i Kočije u časopisu Savremenik 1836, a Rim u časopisu Moskovljanin 1842. godine, Gogolj je objedinio u trećem tomu svojih sabranih dela, koji je s oznakom 1842 izašao iz štampe 1843. godine. Većinu pripovedaka povezuje jedinstvo mesta radnje – Petrograd, pa su zbog toga i dobile naziv „„petrogradske pripovetke““. Izuzetak su Kočije i Rim. Radnja Kočija dešava se negde u Ukrajini, dok je Rim priča o dvema prestonicama: Rimu koji je je poetičan i pravedan, a Pariz prikazan kao carstvo zla. Petrograd nije samo mesto radnje već i lirski junak petrogradskih priča. Taj grad u kome svi ljudi trče na dva mesta: na berzu ili na posao i koji se pretvorio u radnje i dućane, morao je da dovede do sukoba između visokog ideala i surove stvarnosti, čije su žrtve dale obeležje petrogradskim pričama. Kao veliki humanista, Gogolj u tom sukobu nije mogao da ostane neangažovan, pa se obilato služio ubojitim sredstvima: satirom i groteskom.
U ovoj knjizi objavljene su priče Šinjel, Nevski prospekt, Nos, Portret, Kočije, Ludakovi zapisi i Rim. Sve ove priče, od kojih su Nevski prospekt, Portret i Ludakovi zapisi prvi put objavljeni u zbirci Arabeske 1835, Nos i Kočije u časopisu Savremenik 1836, a Rim u časopisu Moskovljanin 1842. godine, Gogolj je objedinio u trećem tomu svojih sabranih dela, koji je s oznakom 1842 izašao iz štampe 1843. godine. Većinu pripovedaka povezuje jedinstvo mesta radnje – Petrograd, pa su zbog toga i dobile naziv „„petrogradske pripovetke““. Izuzetak su Kočije i Rim. Radnja Kočija dešava se negde u Ukrajini, dok je Rim priča o dvema prestonicama: Rimu koji je je poetičan i pravedan, a Pariz prikazan kao carstvo zla. Petrograd nije samo mesto radnje već i lirski junak petrogradskih priča. Taj grad u kome svi ljudi trče na dva mesta: na berzu ili na posao i koji se pretvorio u radnje i dućane, morao je da dovede do sukoba između visokog ideala i surove stvarnosti, čije su žrtve dale obeležje petrogradskim pričama. Kao veliki humanista, Gogolj u tom sukobu nije mogao da ostane neangažovan, pa se obilato služio ubojitim sredstvima: satirom i groteskom.
Za vreme korišćenja bilo koje stranice na veb-sajtu ananas.rs, kompanija Ananas može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj, putem "kolačića" (eng. "cookies").