Mirko Demić, posle višegodišnjeg priređivačkog rada na rukopisima i zaostavštini Stanislava Krakova, pred naše čitaoce donosi prvu knjigu njegovih putopisa u kojoj nas vodi po Evropi, Sredozeml?u i Severnoj Africi.Putopisi obuhvataju tekstove koje je Krakov sastavl?ao putujući po Evropi, Sredozeml?u i Severnoj Africi, objavl?ivane u časopisu „Vreme” i brojnim drugim međuratnim dnevnim i nedel?nim novinama od 1924. do 1931. Proučavaoci ove rukopisne građe smeštaju je u sam vrh srpske putopisne proze, uz slična dela Miloša Crnjanskog, Rastka Petrovića i Stanislava Vinavera.Kao samosvojan intelektualac širokog obrazovanja, Krakov u svojim tekstovima koristi raznovrsnu i po mnogo čemu unikatnu građu, na koju se može računati kao na značajan izvor književne i nacionalne istorije, te istorije umetnosti (u njima je obil?e informacija značajnih za arheologiju, arhitekturu, političke prilike).Ne očarava u ovim putopisima samo ono što autor vidi (a malo ko u svom veku vidi toliko) nego i ono kako vidi i predočava, uplićući literarne i mitološke reminiscencije, biografije značajnih l?udi, tradiciju i istoriju mesta kroz koja putuje.Krakovl?ev opus pripada onoj velikoj grupi dela koja su sve do devedesetih godina prošlog veka, kao „emigrantska građa” bila smeštena po kutijama i ormarima Narodne biblioteke Srbije (u posebnoj kutiji, kao dragocenost, čuvan je i deo rukopisa Stanislava Krakova), sklonjena od očiju javnosti. Tek devedesetih godina se pristupilo bibliotečkoj obradi te građe i njenom spuštanju u knjižni fond, te ponovnom objavl?ivanju njegovih dela (romana Kroz buru i Krila iz 1921, odnosno 1922. i knjige novela Crveni Pjeroi druge novele). Dr Jasmina Ahmetagić
Mirko Demić, posle višegodišnjeg priređivačkog rada na rukopisima i zaostavštini Stanislava Krakova, pred naše čitaoce donosi prvu knjigu njegovih putopisa u kojoj nas vodi po Evropi, Sredozeml?u i Severnoj Africi.Putopisi obuhvataju tekstove koje je Krakov sastavl?ao putujući po Evropi, Sredozeml?u i Severnoj Africi, objavl?ivane u časopisu „Vreme” i brojnim drugim međuratnim dnevnim i nedel?nim novinama od 1924. do 1931. Proučavaoci ove rukopisne građe smeštaju je u sam vrh srpske putopisne proze, uz slična dela Miloša Crnjanskog, Rastka Petrovića i Stanislava Vinavera.Kao samosvojan intelektualac širokog obrazovanja, Krakov u svojim tekstovima koristi raznovrsnu i po mnogo čemu unikatnu građu, na koju se može računati kao na značajan izvor književne i nacionalne istorije, te istorije umetnosti (u njima je obil?e informacija značajnih za arheologiju, arhitekturu, političke prilike).Ne očarava u ovim putopisima samo ono što autor vidi (a malo ko u svom veku vidi toliko) nego i ono kako vidi i predočava, uplićući literarne i mitološke reminiscencije, biografije značajnih l?udi, tradiciju i istoriju mesta kroz koja putuje.Krakovl?ev opus pripada onoj velikoj grupi dela koja su sve do devedesetih godina prošlog veka, kao „emigrantska građa” bila smeštena po kutijama i ormarima Narodne biblioteke Srbije (u posebnoj kutiji, kao dragocenost, čuvan je i deo rukopisa Stanislava Krakova), sklonjena od očiju javnosti. Tek devedesetih godina se pristupilo bibliotečkoj obradi te građe i njenom spuštanju u knjižni fond, te ponovnom objavl?ivanju njegovih dela (romana Kroz buru i Krila iz 1921, odnosno 1922. i knjige novela Crveni Pjeroi druge novele). Dr Jasmina Ahmetagić
Za vreme korišćenja bilo koje stranice na veb-sajtu ananas.rs, kompanija Ananas može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj, putem "kolačića" (eng. "cookies").