Postkolonijalna teorija i sablast kapitala

Ne postoji ništa svojstveno zapadnoj kulturi što bi oblikovalo razvoj kapitalizma u pravcu izgradnje političkih institucija kakve poznajemo. Te institucije, nadalje, same po sebi nisu obilježje nekog pravog kapitalizma. Dominacija kapitalizma kao načina proizvodnje u nekoj zemlji ne mjeri se stupnjem prosvjećenosti elita te zemlje, demokratskim standardima ili postojanjem određenih institucija i političke kulture. Kapitalizam kao sustav proizvodnje može sasvim efikasno supostojati s religijskom dominacijom, neefikasnim pravosudnim sistemom ili kastinskim sustavom kao što je onaj u Indiji. Ništa ga od navedenog ne čini manje pravim, sve dok su prisutne glavne odrednice ekonomskog sustava, poput socijalizacije rada i privatnog prisvajanja viška vrijednosti. Vlasnici kapitala nisu ništa manje autentični ako u određenoj zemlji kontrolu radničkog otpora obavljaju neke “;zastarjele” religijske institucije, a ne tripartitno gospodarsko-socijalno vijeće. Sve te razlike plod su različitih povijesnih putanja i ishoda političkih borbi. Kao što Chibber naglašava, društvene i kulturne razlike između Istoka i Zapada zaista su velike, no ne smijemo ih esencijalizirati.Na temelju ljudske prirode i potreba – pojmova koji su na zlu glasu u suvremenoj političkoj teoriji, pa i dijelu marksističke političke teorije – te na primjerima kojima se koriste i sami teoretičari subalternih studija, Chibber pokazuje da tih razlika nema. Pobune na Istoku vođene su istim motivima i interesima kao i one na Zapadu. To, naravno, ne znači da one nisu bile drukčije kulturno oblikovane. Međutim, isticanje te kulturne “;ambalaže” kao presudne, i neprepoznavanje kapaciteta za djelovanje na osnovi racionalnog interesa, ne predstavlja, prema Chibberu, isključivo teorijski propust. Radi se i o prilično opasnoj političkoj pretpostavci.— Marko Kostanić, iz predgovoraVIVEK CHIBBER predaje sociologiju na Sveučilištu New York. Suradnik je, između ostalog, časopisa Socialist Register, American Journal of Sociology, Boston Review i New Left Review. Za knjigu Locked in Place: State-Building and Late Industrialization in India 2005. godine dodijeljena mu je nagrada Barrington Moore.