Pogovor i film po romanu – Frensis Ford Kopola!„„Film Mladost bez mladosti, o starijem profesoru koji zbog svog misterioznog podmlađivanja biva meta nacista, u vreme Drugog svetskog rata, ljubavna je priča obavijena misterijom… Očarao me je glavni lik priče, Dominik Matej – polimat, lingvista, poznavalac sanskrita i stručnjak za komparativnu religiju, baš kao što je bio i sam Elijade…Nisam snimao skoro deset godina. Kao što biva, u mladosti sam želeo da snimim autorske filmove, umetničke filmove, eksperimentalne filmove – sve te vrste fi lmova koje niko ne bi želeo da finansira. Shvatio sam da nešto mogu da naučim od svoje ćerke Sofi je, koja je otišla u Japan i, radeći na mladalačkom filmu u gerilskom stilu, napravila Izgubljene u prevodu kako je ona htela. Uzbudila me je pomisao da bih možda mogao i ja da snimim film u ’mladalačkom gerilskom stilu’. Bio sam siguran da to još mogu. Shvatio sam da bih, poput Dominika Mateja, mogao sebi da prigrabim slobodu koja je povezana s mladošću, i zajedno sa tom šansom ponovo da postanem mladi filmski stvaralac.““– Frensis Ford Kopola, iz Pogovora, 2007.Veliki filmski reditelj je „„pod stare dane““ sebi prigrabio Elijadeovu ideju da se poigra sa više no filozofskom temom upotrebe vremena učinio je to doslovno, želeći da bude piščev junak u sopstvenom životu. I uspeo je: podmladio se, u stvaralačkom smislu, kao glavni lik romana i napravio mladalački film – paralelu književnom delu. Otud i obrt – otac je učio od ćerke!A roman je drska iluzija povratka u mladost sredstvima mašte i literature, originalni „„kazan““ Zapada i Istoka, fantastike, mistike, istorije, lingvistike, uporedne religije, mraka nacizma, ljubavi… „„zakuvan““ prošlošću, sadašnjošću i budućnošću. Sve bi bila sjajna igra da nema smrti. A ima je. Dakle, smrtna igra. Pre no igra smrti ili igra sa smrću. Roman vredan imena autora. – V. Bajac, ni iz čega, 2020/21.
Pogovor i film po romanu – Frensis Ford Kopola!„„Film Mladost bez mladosti, o starijem profesoru koji zbog svog misterioznog podmlađivanja biva meta nacista, u vreme Drugog svetskog rata, ljubavna je priča obavijena misterijom… Očarao me je glavni lik priče, Dominik Matej – polimat, lingvista, poznavalac sanskrita i stručnjak za komparativnu religiju, baš kao što je bio i sam Elijade…Nisam snimao skoro deset godina. Kao što biva, u mladosti sam želeo da snimim autorske filmove, umetničke filmove, eksperimentalne filmove – sve te vrste fi lmova koje niko ne bi želeo da finansira. Shvatio sam da nešto mogu da naučim od svoje ćerke Sofi je, koja je otišla u Japan i, radeći na mladalačkom filmu u gerilskom stilu, napravila Izgubljene u prevodu kako je ona htela. Uzbudila me je pomisao da bih možda mogao i ja da snimim film u ’mladalačkom gerilskom stilu’. Bio sam siguran da to još mogu. Shvatio sam da bih, poput Dominika Mateja, mogao sebi da prigrabim slobodu koja je povezana s mladošću, i zajedno sa tom šansom ponovo da postanem mladi filmski stvaralac.““– Frensis Ford Kopola, iz Pogovora, 2007.Veliki filmski reditelj je „„pod stare dane““ sebi prigrabio Elijadeovu ideju da se poigra sa više no filozofskom temom upotrebe vremena učinio je to doslovno, želeći da bude piščev junak u sopstvenom životu. I uspeo je: podmladio se, u stvaralačkom smislu, kao glavni lik romana i napravio mladalački film – paralelu književnom delu. Otud i obrt – otac je učio od ćerke!A roman je drska iluzija povratka u mladost sredstvima mašte i literature, originalni „„kazan““ Zapada i Istoka, fantastike, mistike, istorije, lingvistike, uporedne religije, mraka nacizma, ljubavi… „„zakuvan““ prošlošću, sadašnjošću i budućnošću. Sve bi bila sjajna igra da nema smrti. A ima je. Dakle, smrtna igra. Pre no igra smrti ili igra sa smrću. Roman vredan imena autora. – V. Bajac, ni iz čega, 2020/21.
Za vreme korišćenja bilo koje stranice na veb-sajtu ananas.rs, kompanija Ananas može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj, putem "kolačića" (eng. "cookies").