Kratka povijest ekonomije

PRISTUPAČAN UVOD U 2000 GODINA EKONOMSKE MISLI!

Ekonomija je znanost o društvu i ljudima i njihovoj upotrebi resursa – zemlje, ugljena, rada i strojeva – koji su uključeni u proizvodnju korisnih dobara kao što su kruh i cipele. Ekonomija pokazuje da je poprilično pogrešno reći da su ljudi u Burkini Faso siromašni zato što su lijeni, kao što neki govore. Mnogi od njih naporno rade, ali su rođeni u ekonomiji koja kao cjelina nije jako uspješna u proizvodnji stvari. Zašto Britanija ima zgrade, knjige i učitelje potrebe za obrazovanje djece dok Burkina Faso nema? To je iznimno teško pitanje i nitko još nije uspio doći do njegove suštine. Ekonomija se trudi.

Evo snažnijeg razloga za fasciniranost ekonomijom i možda za dobivanje vlastite ideje o njoj. Ekonomija je pitanje života i smrti. Dijete rođeno danas u bogatoj zemlji ima jako male šanse umrijeti prije pete godine. Smrt malog djeteta je rijedak i šokantan slučaj kada se dogodi. U najsiromašnijim zemljama svijeta, ipak, više od 10 posto djece nikad ne doživi petu godinu zbog manjka hrane i lijekova. Tinejdžeri u tim zemljama mogu se smatrati sretnima što su preživjeli.

Riječ ‘ekonomija’ može zvučati pomalo suhoparno i navesti vas na mišljenje da je riječ o hrpi dosadne statistike. A zapravo je njezina bit u pronalasku načina kako da ljudi prežive i da budu zdravi i obrazovani. Riječ je o načinu na koji ljudi dolaze do onog što im je potrebno kako bi živjeli sretan i ispunjen život – i zašto neki to ne pronalaze. Ako možemo riješiti osnovno ekonomsko pitanje, možda možemo svima pomoći da žive bolji život.

Osnovno pitanje ekonomije je kako društvo prevladava najgore efekte oskudnosti – te zašto neki to ne uspijevaju ni približno brzo koliko bi trebali. Pokušaj dobrog odgovora treba više od poznavanja pojma oportunitetnog troška – biti dobar u donošenju odluke trebamo li novu bolnicu ili nogometno igralište ili bismo li trebali kupiti novi iPad ili sat. Vaš odgovor trebao bi sadržavati razne ekonomske teorije i duboko poznavanje toga kako različite ekonomije uistinu funkcioniraju u stvarnom svijetu. Upoznavanje povijesnih ekonomskih mislioca u ovoj knjizi odlična je polazna točka; njihove ideje pokazuju koliko su raznoliki pokušaji ekonomista bili.

Riječ ekonomija dolazi od grčke riječi oeconomicus (oikos, kuća i nomos, zakon ili pravilo). Stoga je za stare Grke ekonomija bila način na koji kućanstva upravljaju svojim resursima. Danas ekonomija uključuje i proučavanje tvrtki i industrija. Kućanstva i ljudi koji ih čine i dalje su osnova. Nakon svega, pojedinci su ti koji kupuju stvari i čine radnu snagu. Stoga je ekonomija studija o ljuskom ponašanju u gospodarstvu. Ako dobijete dvadeset funti za rođendan, kako odlučujete na što ćete ih potrošiti? Što potiče radnika da prihvati posao za određenu plaću? Zašto neki ljudi oprezno štede novac dok ga drugi razbacuju na novi dvorac za psa?

Ekonomisti pokušavaju pristupiti ovim pitanjima na znanstveni način. Zapravo, ekonomisti pokušavaju objasniti gospodarstvo kao što znanstvenici pokušavaju objasniti let rakete. Znanstvenici traže fizičke zakone – kako jedna stvar uzrokuje drugu – poput toga kako težina rakete utječe na to koliko visoko će ići. Ekonomisti tragaju za ekonomskim zakonima, na primjer kako veličina stanovništva utječe na količinu dostupne hrane. To se naziva pozitivna ekonomija. Zakoni nisu dobri ili loši. Oni samo opisuju ono što jest.

Današnja ekonomija, kakvu studenti uče na sveučilištima, pojavila se relativno nedavno u tisućama godina staroj ljudskoj civilizaciji. Pojavila se prije nekoliko stoljeća, kada se kapitalizam, vrsta ekonomije koju danas pronalazimo u većini zemalja, rodio. Većina ekonomije bavi se o stvarima koje zabrinjavaju kapitaliste: kupnjom, prodajom i cijenama. Dosta toga u ovoj knjizi je o tome. Također ćemo promotriti i neke ekonomske ideje koje sežu daleko ranije. Nakon svega, svako društvo, kapitalističko ili ne, mora se boriti s problemom kako nahraniti ili odjenuti svoje stanovništvo. Proučit ćemo različite ideje o gospodarstvu i vidjeti kako se samo gospodarstvo mijenjalo.

Proučavanje povijesti ekonomije pomaže nam jer učeći o tome kako su ideje ranijih mislioca proizašle iz njihovih osobnih zabrinutosti i okolnosti omogućuje nam jasnije vidjeti naše. Zato je spajanje povijesti s idejama tako fascinantno – i toliko važno za stvaranje svijeta u kojem bi više nas moglo dobro živjeti.


NIALL KISHTANY predaje povijest ekonomije na Londonskoj školi ekonomije te je bio savjetnik za ekonomsku politiku Vladi Velike Britanije i Ekonomskoj komisiji Ujedinjenih naroda za Afriku. Autor je knjige Economics in Minutes i suautor knjige The Economics Book.