Tokom poslednje dve stotine godina biblisti obično smatraju da je Jevrejska biblija napisana i redigovana uglavnom u toku persijskog i helenističkog perioda (od petog do drugog veka pre Hrista). Međutim, noviji arheološki dokazi i uvidi lingvističke antropologije navode na pozno Gvozdeno doba (od osmog do šestog veka pre Hrista) kao na period formiranja biblijskih spisa. Delo Kako je Biblija postala knjiga (How the Bible Became a Book) kombinuje skorija arheološka otkrića na Srednjem istoku sa uvidima istorije spisa, pokazujući kako je Biblija najpre zapisana, da bi tek kasnije postala Sveto Pismo. Ova knjiga, napisana kako za širu čitalačku publiku, tako i za naučnike, pruža bogat uvid u razloge zbog kojih su ovi tekstovi stekli autoritet kao Pismo i istražuje zbog čega je drevni Izrail, kao jedna usmena kultura, počeo da stvara književnost. Knjiga opisuje nastanak pismenog društva u drevnom Izrailu, što osporava trvdnju da se pismenost najpre pojavila u Grčkoj, u petom veku pre Hrista.
Tokom poslednje dve stotine godina biblisti obično smatraju da je Jevrejska biblija napisana i redigovana uglavnom u toku persijskog i helenističkog perioda (od petog do drugog veka pre Hrista). Međutim, noviji arheološki dokazi i uvidi lingvističke antropologije navode na pozno Gvozdeno doba (od osmog do šestog veka pre Hrista) kao na period formiranja biblijskih spisa. Delo Kako je Biblija postala knjiga (How the Bible Became a Book) kombinuje skorija arheološka otkrića na Srednjem istoku sa uvidima istorije spisa, pokazujući kako je Biblija najpre zapisana, da bi tek kasnije postala Sveto Pismo. Ova knjiga, napisana kako za širu čitalačku publiku, tako i za naučnike, pruža bogat uvid u razloge zbog kojih su ovi tekstovi stekli autoritet kao Pismo i istražuje zbog čega je drevni Izrail, kao jedna usmena kultura, počeo da stvara književnost. Knjiga opisuje nastanak pismenog društva u drevnom Izrailu, što osporava trvdnju da se pismenost najpre pojavila u Grčkoj, u petom veku pre Hrista.
Za vreme korišćenja bilo koje stranice na veb-sajtu ananas.rs, kompanija Ananas može da sačuva određene informacije na korisnikov uređaj, putem "kolačića" (eng. "cookies").